Med – zaslađivač koji vaša jetra zna cijeniti

Med je više od ljepljivog nadomjestka za šećer, postoji nekoliko razloga povezanih sa jetrima zbog kojih se med preferira kao zaslađivač.

Med se uobičajeno stavlja u kategoriju super slatke i ne tako dobre za zdravlje kategorije što ostavlja podcijenjenim neke od njegovih svojstava zaštite jetara. Razumljivo, osobama sa određenim zdravstvenim stanjima se savjetuje da izbjegavaju ili ograničavaju uzimanje meda, ali ova prirodna tekućina je jedna od nekoliko zaslađivača koja ima kapacitet da stvarno pomaže očuvanju zdravlja jetara.

Porijeklo meda

Proces stvaranja meda je kratko rečeno zapanjujući. Slijedeći sekvencijalni događaju opisuju stvaranje meda:

1. Sve počinje hranjenjem pčela na nektaru cvijeća
2. Nektar koji pčele sakupe se miješa sa specijalnom enzimima u njihovoj slini što pretvara sokove iz cvijeća u med.
3. Pčele nose ovaj med nazad u košnicu gdje ga spremaju u stanice koje se nalaze na zidovima košnica.
4. Treperenje krilca pčela pruža neophodnu ventilaciju koja smanjuje vlažni sadržaj čineći med spremnim za konzumaciju.

Približno 60,000 pčela u košnici može zajedno preći do 88000 kilometara posjetiti više od dva miliona cvijeća kako bi prikupili dovoljno nektara kako bi prikupile samo pola kilograma meda.

Prehrambeni profil meda

Usprkos svojoj relativnoj jednostavnosti med sadrži fascinantni kompleks prirodnih šećera, enzima u tragovima, antioksidanta, minerala, vitamina i amino kiselina. Približan sastav meda:

• 17.1% vode
• 82.4% ukupnih ugljikohidrata
• 0.5% proteina, aminokiselina vitamina i minerala

Približan sadržaj ugljikohidrata u medu:

• 38.5% fruktoze
• 31% glukoze
• 12.9% maltoze, saharoza i ostalih šećera

Kao što boja i okus meda varira u odnosu na cvjetni izvor, tako i sadržaj vitamina, minerala, antioksidanta i aminokiselina. Vitamini mogu uključivati:

• Nijacin
• Riboflavin
• Pantotenska kiselina

Med može sadržavati slijedeće minerale:

• Kalcij
• Bakar
• Željezo
• Magnezij
• Mangan
• Fosfor
• Kalij
• Cink

Osim šećera, vitamina i minerala, med je bogat polifenolima koji djeluju kao antoksidanti, supstance koje neutraliziraju štetne slobodne radikale u tijelu. Slobodni radikali se formiraju preko normalnih metaboličkih procesa za koje je poznato da pogoršavaju puno oboljenja uključujući kronično oboljenje jetara. Sadržaj antioksidanta u različitim vrstama meda može varirati i do 20 puta. Općenito, tamniji med kao što je na primjer med od heljde imaju više antioksidanta nego li svijetli.

Potencijalne dobrobiti za jetra

Kao prava, ne kemijski proizvedena hrana koja je bila cijenjena kroz povijest, med je povezan sa poboljšanjem zdravlja jetara i smanjenim rizikom od jetrenih oboljenja.

1. Kontrola šećera u krvi – od određenih osoba med može pomoći u boljem kontroliranju šećera u krvi što je poželjno kod onih osoba kod kojih postoji opasnost od razvoja oboljenja masnih jetara. Čini se kako je omjer od 1:1 fruktoze i glukoze koji med sadržava odgovoran za njegovu ulogu u pružanju adekvatne pohrane glikogena u jetrenim stanicama. Nedovoljna pohrana glikogena u jetrima uzrokuje otpuštanje hormona stresa koji tijekom vremena narušava metabolizam glukoze. Narušeni metabolizam glukoze neminovno dovodi do stvaranja inzulinske otpornosti te može predstavljati osnovu za oboljenje masnih jetara.
2. Dobra bakterija – probavni sistem sadržava dobre bakterije, stanovnike u našem tijelu koji su neophodni za zdravu probavu. Kao dokazano dobar izvor dobrih bakterija, dokumentirano je da sirovi med sadrži šest vrsta laktobacila i četiri vrste bifidobakterija. Istraživači vjeruju kako je oštećenje jetara često u vezi sa neravnotežom dobrih bakterija a jetra su otpornija na oštećenja kada je nivo dobrih bakterija visok.
3. Snaga antioksidanata – zbog toga što je poznato da med sadrži polifenole (oblik antioksidanata), on predstavlja cijenjeni izvor antioksidanata. Iako je nekoliko pokusa pokazalo antioksidacijsku snagu meda, studija koja je objavljena 2013 godine je uparila med i silymarin (aktivni sastojak u mlijeku čička) kako bi procijenila njihovo zajedničko svojstvo u zaštiti jetara od ozljeda. Njihova otkrića su potvrdila kako i med i silymarin štite jetra od oksidacijskog stresa. Osim što pokazuje jaku antioksidacijsku aktivnost, med također pokazuje značajan učinak u smanjenju lipida. Zaštita protiv oksidacijskog stresa štiti jetrene stanice od oštećenja te snižavanjem razine lipida pomaže u sprječavanju akumulacije masnoće u jetrima.

Ne tako slatka strana meda

Zbog svoje izuzetne slatkoće, med donosi više zdravstvenih dobrobiti nego li što mislimo. Ipak, on nije univerzalni lijek za zdravlje. Ne zaboravite, med je pretežno šećer, sastojak za koji je poznato da vodi u niz različitih zdravstvenih problema. Slijedeći dio vam može pomoći da med koristite na odgovarajući način:

• Alergija – neke osobe mogu biti alergične na med, posebno ako postoji alergija na ubod pčela
• Dojenčad – kod djece mlađe od jedne godine starosti se savjetuje da izbjegavaju med jer može biti kontaminiran sporama bakterije clostridium, patogena koji može uzrokovati botulizam kod osoba sa nerazvijenim probavnim sistemom.
• Pretilost i dijabetes – zbog svojeg visokog sadržaja fruktoze i glukoze, konzumacija meda može pogoršati zdravstvena stanja kao što su pretilost i dijabetes.

Ako ste zdravi, aktivni i ne trebate smanjiti težinu, tada je mala vjerojatnost da će vam konzumacija malo meda imati štetne posljedice –sve dok je ta konzumacija umjerena. Zbog svojeg jedinstvenog sastava glukoze i fruktoze, svojeg kompleksnog hranjivog profila i poznatih zdravstvenih dobrobiti koje uključuju zaštitu jetara, med je jedan od najboljih izbora za osobe koje su zabrinute za zdravlje jetara a žele zadovoljiti potrebu za slatkim.

Autor originalnog teksta:
Nicole Cutler L.Ac.

LINK
http://www.liversupport.com

Reference:

http://authoritynutrition.com/is-honey-bad-for-you-or-good/, Is Honey Bad for You, or Good? The Sweet Truth Revealed, Kris Gunnars, Retrieved July 13, 2013, AuthorityNutrition.com, 2013.
http://www.foodreference.com/html/art-honey-health.html, Honey Nutrition and Health, Retrieved July 17, 2013, foodreference.com, 2013.
http://www.hindawi.com/journals/grp/2010/453563/, Contribution of Gut Bacteria to Liver Pathobiology, Gakuhei, S., et al, Retrieved July 18, 2013, Gastroenterology Research and Practice, June 2010.
http://www.honey.com/honey-at-home/learn-about-honey/how-honey-is-made, How Honey is Made, Retrieved July 17, 2013, National Honey Board, 2013.
http://www.livestrong.com/article/478981-is-honey-good-for-your-liver/, Is Honey Good For Your Liver?, Shamala Pulugurtha, Retrieved July 13 2013, Demand Media, Inc., 2013.
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18525208, Effect of Propolis on Oxidative Stress and Histomorpholology of Liver Tissue in Experimental Obstructive Jaundice, Kismet, K, et al, Retrieved July 12, 2013, European Surgical Research, June 2008.
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23533498, Attenuation of CCl4-Induced Oxidative Stress and Hepatonephrotoxicity by Saudi Sidr Honey in Rats, Al-Yahya M, et al, Retrieved July 18, 2013, Evidence-Based Complementary and Alternative Medicine, February 2013.
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23818929, Bees’ Honey Attenuation of metanil-yellow-induced hepatotoxicity in rats, Al-Malki, AL, et al, Retrieved July 12, 2013, Evidence-Based Complementary and Alternative Medicine, June 2013.
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23847089, Caffeic acid phenethyl ester, a promising component of propolis with a plethora of biological activities: A review on its anti-inflammatory, neuroprotective, hepatoprotective, and cardioprotective effects, Tolba, MF, et al, Retrieved July 12, 2013, International Union of Biochemistry and Molecular Biology (IUBMB) Life, July 2013.
http://www.whfoods.com/genpage.php?tname=foodspice&dbid=96, Honey, Retrieved July 13, 2013, The George Mataljan Foundation, 2013.