Hepatitis E je raširen diljem svijeta, ali je najčešći u istočnoj i južnoj Aziji. U zemljama u razvoju hepatitis E se pojavljuje endemski.  Hepatitis E se u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, donedavno smatrao samo uvezenom bolešću od koje su obolijevali putnici zaraženi tijekom boravka u područjima poznatim kao hiperendemska za hepatitis E. Suvremene spoznaje pokazuju da se pojavljuje diljem svijeta, i u zemljama u razvoju i u razvijenim zemljama Europe, Sjeverne Amerike te u Japanu. U Hrvatskoj se slučajevi hepatitisa E pojavljuju tek sporadično.

Hepatitis E se u zemljama u razvoju pojavljuje endemski i povezan je s ograničenim pristupom  pitkoj vodi te sanitarnim, higijenskim i zdravstvenim uslugama. U tim područjima hepatitis E se pojavljuje u obliku epidemija koje su često povezane s fekalnim onečišćenjem vode, te sporadično. Može se prenijeti i konzumiranjem nedovoljno termički obrađenog životinjskog mesa  (posebice svinjetine).

HEV se izlučuje stolicom zaražene osobe, a preko probavnog sustava ulazi u tijelo. Zaražene osobe izlučuju virus od nekoliko dana do 3-4 tjedna nakon početka bolesti.

Hepatitis E se prenosi preko probavnog sustava (fekalno-oralnim putem), uglavnom konzumiranjem vode i hrane onečišćene fekalijama te rijeđe izravnim fizičkim kontaktom sa zaraženom osobom. Spolni put prijenosa nije dokazan. U Europi se infekcija HEV-om uglavnom prenosi konzumacijom zaraženog i nedovoljno termički obrađenog svinjskog mesa ili prerađevina, mesa jelena te sirovih školjkaša iz kanalizacijom zagađene vode.

U simptomatskih bolesnika inkubacija hepatitisa E je prosječno 40 dana, raspon može biti 2 do 10 tjedana.

Većina infekcija hepatitisom E ima blagi klinički tijek i prolazi spontano. Infekcije bez simptoma su do deset puta češće od simptomatskih. Simptomatske infekcije hepatitisom E su najčešće kod osoba u dobi 15-40 godina u područjima s visokom endemičnošću bolesti. Početni su simptomi obično nespecifični – malaksalost, gubitak apetita, bol u trbuhu, bol u zglobovima, vrućica, mučnina i povraćanje, svrbež. Tjedan-dva nakon pojave općih simptoma može se razviti žutica uz taman urin i blijedu stolicu. Jetra može biti blago povećana i bolna na opip.

U rijetkim slučajevim hepatitis E može imati težak oblik, s fulminantnim hepatitisom (akutno zatajenje jetre), koji se češće javlja u slučajevima zaraze hepatitisaom E tijekom trudnoće. U Trudnica hepatitis E može biti vrlo teška bolest, uz razvitak akutnog fulminantnog hepatitisa i smrtnim ishodom u 20-25 % trudnica oboljelih u trećem tromjesečju trudnoće.

Zabilježeni su slučajevi kroničnog hepatitisa E u osoba s oslabljelim imunološkim sustavom, posebice primatelja  presađenih organa koji su na imunosupresivnoj terapiji.

Posljedice: Simptomi akutne infekcije hepatitisom E kod većine se osoba sami povlače, ali infekcija može kod pacijenata s oslabljenim imunitetom prijeći u kroničnu i dovesti do rizika od razvoja teške ciroze jetre.

Dijagnoza hepatitisa E postavlja se laboratorijskom pretragom, detekcijom specifičnih protitijela IgM na virus u krvi osobe.

Dodatni testovi uključuju molekularne testove radi otkrivanja nukleinske kiseline hepatitisa E u krvi ili stolici (RNA HEV) virusa.

Ne postoji specifičan lijek za hepatitis E, međutim, ona obično prolazi za jedan do četiri tjedna i često se otkrije samo slučajno pa hospitalizacija nije potrebna, osim u rijetkim slučajevima (fulminantni hepatitis, trudnice sa simptomima).

Na populacijskoj razini za prevenciju hepatitisa E važni su opskrba zdravstveno ispravnom vodom te odgovarajući sanitarni uvjete (odvodnja otpadnih voda – kanalizacija)

Na individualnoj razini, za smanjenje rizika od hepatitisa E je prakticiranje mjera osobne higijene (važna je higijena ruku zbog izlučivanja virusa stolicom). Preporučuje se izbjegavanje konzumiranja vode i leda iz potencijalno nesigurnih izvora, te konzumacija sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa, posebno svinjskog, divljači i školjkaša.