O Hepatitisu

Hepatitis je ozbiljna virusna bolest. Važno ga je spriječiti i na vrijeme otkriti jer “proizvodi” i za sobom kao posljedicu ostavlja trajne invalide koji, čak i ako se izliječe, imaju ograničenu radnu sposobnost i limitirajuće faktore pri zapošljavanju. Hepatitis označava upalno stanje jetre čiji uzroci mogu biti različiti. Jedan od uzroka mogu biti i virusi i tada je riječ o virusnom hepatitisu. Smatra se da su virusi hepatitisa glavni napadači jetre. Virusni hepatitis je akutno ili kronično virusno oboljenje jetara uzrokovano virusom hepatitisa A, B, C, D, E, G …i neidentificirani. Najopakiji su virus B i virus C hepatitisa koji u slučaju kroniciteta i neliječenja, u visokom postotku, mogu dovesti do ciroze odnosno karcinoma s fatalnim ishodom. HCV je još uvijek u cijelom svijetu nedovoljno istražen, pa ni putovi prijenosa nisu sasvim poznati i predvidljivi. Prema procjenama WHO broj osoba, zaraženih hepatitisom C, u svijetu je 170 milijuna, a hepatitisom B 350 milijuna te stoga ova bolest predstavlja vodeći javno-zdravstveni problem. Za ilustraciju, od AIDS-a boluje 40 milijuna osoba.

Postoji više virusa koji izazivaju hepatitis, a označeni su početnim slovima abecede. Dok neki od njih označavaju privremenu neugodu bez posljedica, drugi znače opasnu i tešku bolesti koja traje cijeli život, a zaražene može stajati života. Svjetski zdravstveni statističari procjenjuju da godišnje od nekog od tipova hepatitisa umire oko 1,5 milijuna ljudi. U toj brojci apsolutno predvode hepatitisi B i C - golem javno-zdravstveni, socijalni i gospodarski problem i u bogatim i u siromašnim zemljama. Situaciju s hepatitisom dodatno komplicira činjenica da se, kao i mnoge druge bolesti jetre, često otkrivaju kad su već u jako uznapredovaloj fazi.

A B C D E
Inkubacija 15 do 50 dana 45 do 180 dana 2 tjedna do 6 mjeseci 2 tjedna do 8 mjeseci 15 do 64 dana
Prijenos zaražena voda i hrana, prljave ruke, izmet, krv i tjelesne tekućine širi se spolnim putem kod heteroseksualnih i homoseksualnih odnosa (nekorištenje kondoma), dijeljenjem igala (narkomani), preko inficirane majke na dijete, krvnih pripravaka, tetovaža i piercinga krvne i krvni pripravci zaražene osobe, dijeljenje igala (narkomani), rjeđe spolnim putem i preko inficirane majke na dijete, tetovažama i piercingom krv i druge tjelesne tekućine zaraženih, igle isto kao A, zaražena hrana, prljave ruke, stolica, krv i tjelesne tekućine zaraženih
Simptomi žutica, umor, bol u trbuhu, gubitak apetita, mučnina, proljev, temperatura i groznica; odrasli češće imaju simptome nego djeca mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, žutica, umor, gubitak apetita, bol u zglobovima; oko 30 posto oboljelih nema nikakve znakove bolesti (posebice djeca) žutica, umor, tamna mokraća, bol u trbuhu, gubitak apetita, mučnina; bez simptoma u gotovo 80 posto slučajeva ili se javljaju nespecifični simptomi (ekcem, mišićni bolovi) simptomi slični onima kod hepatitisa B slabost, mučnina, bol u trbuhu, žutica
Cjepivo da; rizičnima, te onima koji pate od neke bolesti (hemofilija, kronične bolesti jetre, hepatitis B i C) da; cijepljenje djece (6.razred osnovne škole u Hrvatskoj); cijepljenje odraslih, posebice rizičnih grupa ne da (isto kao B) ne
Prevencija cjepivo, higijena (uvijek prati ruke nakon nužde, mijenjanja pelena, prije pripreme hrane) cijepljenje, izbjegavanje rizičnog seksualnog ponašanja, liječenje narkomana, zamjena igala, oprez kod tetoviranja i piercinga izbjegavanja rizičnog ponašanja (narkomanija, promiskuitet) isto kao kod hepatitisa B higijena (pranje ruku nakon nužde, mijenjanje pelena, prije pripreme hrane)
Saznaj Više Saznaj više Saznaj više Saznaj više Saznaj više

Najbolji način zaštite od bolesti je cijepljenje protiv hepatitisa B. Preporučuje se svima i može se obaviti već u dojenačkoj dobi ili ranom djetinjstvu. Pomoći ima i za one koji nisu cijepljeni, a došli su u dodir s izvorom zaraze. Daje im se tzv. pasivna zaštita tj. gotova protutijela dobivena iz krvi osoba koje su preboljele hepatitis B.

Od kada se dijete zarazi virusom hepatitisa B pa do izbijanja bolesti može proći jedan do šest mjeseci. Pri tome bolest kod mališana može proći nezapaženo, jer je obično prate blagi i nespecifični simptomi, pa tek laboratorijske pretrage otkrivaju da dijete ima hepatitis B. Nakon nekoliko mjeseci bolest može proći sama od sebe i dijete može na nju postati doživotno otporno, no postoji i druga mogućnost, da hepatitis B prijeđe u kronični oblik s velikom mogućnošću razvoja ciroze i raka jetre. Naime, iako mališane u pravilu muče blaži simptomi bolesti nego odrasle, kod djece se u čak 95% slučajeva razvija kronični oblik hepatitisa B. Podaci otkrivaju da što je dijete mlađe, to je veća šansa da nakon infekcije virusom hepatitisa B postane kronični nositelj virusa. Pa zašto onda riskirati?

U određivanju dijagnoze hepatitisa prvi korak su krvni testovi.

BILIRUBIN: Liječnik će svakako tražiti da se pretragom krvi odredi razina bilirubina. To je crvenožuti pigment koji se nakon prerade u jetri izlučuje s mokraćom. Kako ga bolesna jetra ne može preraditi, razne bilirubina u krvi rastu, pa se javlja žutilo kože i bjeloočnica tipično za upalu jetre.

AMINOTRANSFERAZE: Važan pokazatelj bolesti su i aminotransferaze, mnogima poznatije "jetrene probave". To su jetreni enzimi koji su povišeni kad je jetra oštećena.

PROTUTIJELA ILI ANTIGENI: Za otkrivanje tipa virusa koriste se posebni testovi koji pokazuju postojanje antigena hepatitisa ili protutijela. Ta su protutijela vojnici koje naš obrambeni sustav proizvodi kako bi napadali specifične antigene.

IgM za A: Testom se traže takozvana IgM protutijela, koje tjelesne obrambeni sustav stvara za borbu protiv virusa hepatitisa A. Mogu se otkriti odmah nakon pojave simptoma bolesti.

HBsAg: Virus hepatitisa B otkriva se testovima krvi kojima se traga za antigenom nazivom HBsAg. No taj antigen moguće je u krvi otkriti samo u ranim fazama bolesti, jer nastaje nakon otprilike četiri mjeseca. Izuzetak su trajni nositelji virusa, kod kojih se antigen može otkriti i kasnije.

ELISA i PCR za C: Protutijela na virus hepatitisa C otkrivaju se uz pomoć nekoliko krvnih testova. Prvi korak su takozvani ELISA testovi. Kako se protutijelo na taj virus ne mora u krvi pojaviti čak šest mjeseci od početka bolesti, moguća je "lažna negativna" dijagnoza. Preciznije određivanje daje PCR test (lančana reakcija polimeraze), koji virus pronalazi po genetskom tragu.

Virusni hepatitis je grupa zaraznih bolesti koju uzrokuju virusi hepatitisa A, B, C, D i E. Uzročnici uzrokuju virusnu upalu jetre koja dovodi do oštećenja ili uništenja njezinih stanica. Javljaju se svuda u svijetu, ali je pojavnost vrlo različita među područjima. Može biti kratkotrajan (akutni) i dugotrajan (kronični). Hepatitis B i C još se nazivaju i “tihi ubojica” jer zaražene osobe često imaju vrlo blage, neprepoznatljive simptome, ili ih uopće nemaju, a bolest može prijeći u kronični oblik s ozbiljnim komplikacijama i posljedičnim razvojem ciroze i karcinoma jetre.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u svijetu od kroničnog hepatitisa B ili C boluje oko 325 milijuna ljudi: 257 milijuna ljudi od kroničnog hepatitisa B, od čega 13 milijuna u Europi, i 71 milijun od kroničnog hepatitisa C, od čega 15 milijuna u Europi. Od posljedica virusnih hepatitisa godišnje umire više od 1,3 milijuna svjetske populacije – što je jednako kao i broj smrti od bolesti poput HIV/AIDS-a, tuberkuloze ili malarije. Kronični hepatitis C i B glavni su uzrok nastanka ciroze i raka jetre te najčešći razlog za transplantaciju jetre u Europi. Stoga su virusni hepatitisi, posebno hepatitis B i C, još uvijek globalni javnozdravstveni izazov.

Zahvaljujući cijepljenju, globalno se broj djece oboljele od kroničnog hepatitisa B značajno smanjio (s 4.7% na 1.3% u 2015. godini), prevenirajući svake godine oko 4,5 milijuna hepatitisa B kod djece. Međutim, nove infekcije se i dalje pojavljuju, uglavnom virusa hepatitisa C. Oko 1,8 milijuna ljudi svake godine oboli od hepatitisa C, uglavnom kao posljedica injektiranja droga ili zaraze u zdravstvenim ustanovama u nekim zemljama.

Primjena danas dostupnih mjera prevencije, dijagnostike i liječenja hepatitisa B i C usmjerena je na postizanje eliminacije virusnih hepatitisa u budućnosti, sukladno ciljevima Globalne zdravstvene strategije o virusnim hepatitisima 2016.–2021. SZO-a i UN Globalnim ciljevima održivog razvoja, a to su smanjenje novozaraženih u svijetu za 90 %, smanjenje smrtnosti za 65 % te 80 % povećanje stope liječenja do 2030. godine. Prevencija i kontrola hepatitisa B je i jedan od ciljeva Europskog akcijskog plana cijepljenja (engl. European Vaccine Action Plan 2015.-2020., EVAP).

Svjetski dan svjesnosti o virusnim hepatitisima obilježava se od 2011. godine, na inicijativu SZO-a, a datum 28.7. odabran je u čast rođendana dr. Baruch S. Blumberga, američkog liječnika i znanstvenika, zaslužnog za otkriće virusa hepatitisa B i razvoj dijagnostičkih testova i cjepiva protiv ove bolesti, za što je 1976. godine dobio Nobelovu nagradu.

Uz dostupno cjepivo protiv hepatitisa B te nove učinkovite lijekove kojima se može uspješno izliječiti hepatitis C, kao i druge djelotvorne intervencije sprječavanja i kontrole poput edukacije i informiranja o rizicima i zaštiti, razvoja probirnih testova, unapređenja dostupnosti liječenja i razvoj novih terapijskih rješenja, osiguranja kvalitete krvi i krvnih pripravaka, prevencije ovisnosti o drogama i programa smanjenja štete, eliminacija hepatitisa B i C postaje realnost.

No, unatoč brojnim uspjesima u prevenciji i liječenju virusnih hepatitisa, u svijetu postoje i brojni izazovi u području finacijske održivosti, kvalitete epidemioloških podataka, pravovremenog dijagnosticiranja i uključivanja oboljelih u liječenje, koje nije jednako dostupno u svim zemljama, te primjene inovacija za ubrzanje dostizanja globalnih ciljeva.

Epidemiologija: Hrvatska je zemlja s niskom prevalencijom hepatitisa B i C u općoj populaciji. Procjenjuje se da je prevalencija hepatitisa B i hepatitisa C u općoj populaciji Hrvatske manja od 1 %, no neke skupine građana imaju višu prevalenciju nego u općoj populaciji. Seroprevalencija biljega hepatitisa među osobama koje injektiraju droge prema različitim istraživanjima kreće se od 30 do 65%, a hepatitisa B oko 3%.

Prema podacima epidemioloških istraživanja procjenjuje se da oko 25.000 osoba ima kroničnu HBV infekciju, a oko 40.000 osoba je pozitivno na protutijela hepatitisa C. Prema podacima registra zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u zadnjih pet godina prosječno se bilježi dvjestotinjak prijava novootkrivenih slučajeva hepatitisa C te stotinjak prijava novootkrivenih slučajeva hepatitisa B.

Hepatitis A je praktički blizu eliminacije zahvaljujući poboljšanim životnim i higijenskim uvjetima, hepatitis D (zaraza koja nastaje uz hepatitis B) se ne javlja, a hepatitis E tek sporadično.

Liječenje: Hrvatska ima dobru medicinsku skrb za oboljele od virusnih hepatitisa.

Liječenje infekcije HCV-om i HBV-om u Hrvatskoj je oduvijek pratilo suvremene trendove i smjernice, te je bolesnicima s infekcjiom HCV-om i HBV-om dostupna sva suvremena terapija kao i u ostalim zemljama članicama EU.

U početku se liječenje hepatitisa C provodilo konvencionalnim interferonom, a od 2003. novijim lijekovima (pegilirani alfa interferon). Danas su za liječenje infekcije HCV-om u primjeni najnoviji lijekovi - direktno djelujući antivirusni lijekovi (DAA), koji su od 2015. godine na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), i kojima je moguće hepatitis C uspješno izliječiti. Postupak liječenja definiran je Smjernicama za liječenje infekcije HCV-om koje donosi Referentni centar za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa Ministarstva zdravstva RH pri Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, a koje su u skladu sa zaključcima konsenzus grupe za liječenje infekcije HCV-om i preporukama europskih smjernica za liječenje infekcije HCV-om (EASL) i Svjetske zdravstvene zajednice (SZO). U počecima primjene interferonske terapije i DAA lijekova, u Hrvatskoj je kao i u većini zemalja istog ekonomskog i zdravstvenog standarda bilo potrebno definirati prioritete u liječenju, pa su prvo liječeni bolesnici s najtežim oblicima bolesti, koji su bili i u najvećoj potrebi za terapijom. No paralelno s liječenjem bolesnika s najtežimi stadijima bolesti, provedene su aktivnosti za povećanje dostupnosti liječenja i ostalim bolesnicima u ranijim stadijima bolesti. Stoga, iako je u počecima liječenja infekcije HCV-om bilo određenih izazova s aspekta dostupnosti liječenja (broj pacijenata kojim je odobreno liječenje, prioriteti u liječenju, problem daljnjeg liječenja neuspješno liječenih pacijenata s kroničnim hepatitisom C), danas je situacija puno bolja. Danas se liječe bolesnici i u ranim stadijima kronične infekcije HCV-om, a vrijeme čekanja je približno jednako kao i u drugim europskim zdravstvenim sustavima.

Infekcija HBV-om se za sada ne može izliječiti, nego zaliječiti, jer antiviralni lijekovi uglavnom dovode do sprječavanja umnažanja virusa. Velikim dijelom je to zato što je hepatitis B vrlo kompleksan virus koji je različit od HCV-a. Jednom kad se započne liječenje antiviralnim lijekovima, ono je često doživotno. No, iako danas infekciju HBV-om ne možemo izliječiti, primjena lijekova može značajno smanjiti rizik pojave komplikacija bolesti. Također, za infekciju HBV-om postoji djelotvorno cjepivo. Cijepljenje protiv hepatitisa B je dio rutinskog programa cijepljenja u dječjoj dobi, a također cijepljenje je omogućeno i svim osobama u riziku za stjecanje infekcije koje nisu cijepljene. Primjena cjepiva najviše je pridonijela smanjenju broja oboljelih od hepatitisa B.

Prevencija: Do sada je u Hrvatskoj već puno toga napravljeno u području prevencije i kontrole virusnih hepatitisa:

  • Rezolucija o borbi protiv virusnih hepatitis usvojena je 2009. od Hrvatskog sabora.
  • Tijekom 2012. počelo se s inicijativom za izradu nacrta nacionalne strategije koja je uključivala sudjelovanje relevantnih dionika ukljjučujući organizacije civilnog društva i interdisciplinarnu suradnju stručnjaka.
  • U 2013. održana je 3. Nacionalna konsenzus konferencija kao nastavak aktivnosti pripreme nacrta Nacionalne strategije i Akcijskog plana za prevenciju i kontrolu virusnih hepatitisa.
  • Krajem 2018. osnovana je radna skupina za izradu nacrta Akcijskog plana za prevenciju i kontrolu virusnih hepatitis.
  • Polovinom 2019. izrađen je Nacrt Akcijskog plana za prevenciju i kontrolu virusnih hepatitis, koji je trenutno u postupku usvajanja u Ministarstvu zdravstva.

Polazišta Akcijskog programa i aktivnosti prevencije virusnih hepatitisa u Hrvatskoj u skladu su s relevantnim međunarodnim i nacionalnim dokumentima (strategijom i akcijskim programima SZO-a i Europskog centra za sprečavanje i kontrolu zaraznih bolesti (ECDC), ciljevima održivog razvoja (SDGs) Ujedinjenih naroda, te Nacionalnom strategijom zdravstva Republike Hrvatske 2012.-2020., Strateškim planom razvoja javnog zdravstva i drugim dokumentima.

Bitna područja za prevenciju i kontrolu virusnih hepatitisa na kojima treba zajednički i s multidisciplinarnim pristupom raditi uključuju poboljšanje edukacije javnosti i stručnjaka o rizicima i načinima zaštite od hepatitis B i C, poboljšanje epidemioloških podataka, poboljšanje ranog otkrivanja bolesti i pravovremeno liječenje. S obzirom da se simptomi hepatitisa C često ne pojavljuju, a ako se pojave veoma su blagi, uglavnom se bolest otkriva pri rutinskoj kontroli krvi ili u kasnijim stadijima bolesti. Stoga treba povećati broj testiranja za osobe koje imaju pokazatelje većeg rizika za infekciju ili znakove oštećenja jetre. Također, treba nastaviti i održavati razinu provedbe mjera za prevenciju i kontrolu virusnih hepatitisa - u cijepljenja protiv hepatitisa B uz visoke cijepne obuhvate, osiguranje kvalitete krvi i krvnih pripravaka, sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, prevencije hepatitisa u populaciji korisnika droga (programi smanjenja štete).

Za postizanje globalnih ciljeva eliminacije virusnog hepatitisa C, najveći napor potreno je uložiti u probirno testiranje većeg broja osoba koje su u većem riziku za zarazu i dijagnosticiranje svih inficiranih stanovnika Hrvatske, te uključivanje u liječenje svih dijagnosticiranih osoba, što je i navedeno kao jedan od ciljeva u nacionalnom planu za prevenciju i kontrolu virusnih hepatitisa.

Uz dostupnost suvremenog liječenja i provedbom svih mjera prevencije i kontrole te poboljšanjem prioritetnih aktivnosti, zajedničkim djelovanjem i interdisciplinarnim pristupom zdravstvenih radnika, drugih stručnjaka, udruga pacijenata i organizacija civilnog društva, zdravstvene administracije, nositelje zdravstvenog osiguranja, medija, zajednice i društva u cjeline. Hrvatska ima veliku mogućnost uklopiti se u realizaciju ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije.

Mobilni InfoHep Centar

Mobilni InfoHep Centar je medicinsko vozilo opremljeno za pružanje zdravstvenih usluga na terenu. Njegovim radom, a u suradnji sa stručnjacima regionalnih Zavoda za Javno Zdravstvo i bolničkih centara diljem Republike Hrvatske, po prvi put kompletna i izvrsna usluga (povjerljivo i anonimno savjetovanje i testiranje, pretraga jetre elastografijom te zakazivanje termina kod liječnika specijaliste) dovodi se na teren korisnicima.

Pročitaj više
info-icon
info-icon

PODRŠKA

PRIMATELJ:
ime - HEPATOS
adresa - Doverska 29, 21 000 Split
banka - OTP banka
IBAN - HR5224070001100573436

PODRŠKA

Na ovom mjestu ćemo sa velikim zadovoljstvom objavljivati popis osoba i poduzeća koji su „Hepatosu“ ukazali povjerenje i ponudili svoju pomoć na način na koji su najbolje mogli. Netko nam je financijski pomogao, netko je pomogao u uređivanju prostora, netko je pomogao u stručnom usavršavanju djelatnika, netko je poklonio dragocjene trenutke svog slobodnog vremena, netko toplu ljudsku riječ.

SVIMA VAM OD SRCA HVALA! BEZ VAS BI RAD NAŠEG DRUŠTVA BIO NEODRŽIV!

pogledaj više