Održana javna tribina „što su pacijenti dobili/izgubili novim listama lijekova“
Objavljeno
27 May, 2009.
u
Iz Hepatosa
U organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu, 26. svibnja, u prostorijama Centra za ljudska prava, održana je javna tribina na temu: „Što su pacijenti dobili/izgubili novim listama lijekova“ na kojoj je bio i predstavnik udruge Hepatos. Moderator rasprave je bio Mario Harapin dr. med., a stručna izlaganja su održali prim. mr.sc. Ante Barada, dr.med., spec. neurolog, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, prof. dr sc. Dalibor Krpan, spec. internist, opća bolnica „Sveti Duh“ i prof. dr.sc. Rajko Ostojić, spec. gastroenterolog. U nastavku prenosimo u potpunosti priopćenje KUZ-a.
| |
Uvodno je dr.sc. Mensura Dražić, predsjednica KUZ-a, objasnila razloge zbog kojih se o listama lijekova govori u okviru rasprava posvećenih dostupnosti lijekova i ortopedskih pomagala. KUZ je prije donošenja prijedloga lista lijekova u veljači 2009. organizirao konferenciju za medije kako bi se ukazalo na mogućnost da neki lijekovi izostanu s lista jer se nisu uklopili u referentne cijene HZZO-a. Za očekivati je da Povjerenstvo za lijekove HZZO-a kvartalno unosi izmjene i nadopune lista kako je predviđeno Pravilnikom.
Dr. Tea Strbad, predstavnica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, prezentirala je postupke formiranja osnovne i dopunske liste lijekova na temelju kojih osiguranici ostvaruju svoja prava i način izračuna referentne cijene lijeka.
U izlaganjima pozvanih uvodničara naglasak je stavljen na mogućnosti uvođenja zadovoljavajućeg liječenja postojećim dostupnim lijekovima ili potrebu izmjena u listama lijekova.
a) Prim.mr.sc. Ante Barada naglasio je kako u vremenu medicine temeljene na dokazima smjernice EFNS-a (Europske federacije neuroloških društava) predstavljaju osnovu racionalnog farmakološkog liječenja neuropatske boli. Gotovo svi lijekovi bitni za liječenje neuropatske boli registrirani su u Hrvatskoj, no nažalost za tu indikaciju niti jedan lijek nije na osnovnoj ili dopunskoj listi lijekova HZZO-a.
b) Prof. dr.sc. Rajko Ostojić napominje da je liječenje hepatitisa C dobro riješeno u skladu sa svjetskim smjernicama, ali problem hepatitisa B i dalje postoji. Širenje hepatitisa B bilo bi djelotvornije spriječeno stavljanjem na liste nekih novih lijekova koji su registrirani u RH, a do sada nisu odobreni od strane HZZO-a. Velika su očekivanja za nadzor širenja hepatitisa zbog donošenje Saborske Rezolucije čemu je prethodila uspješna suradnja medicinske struke i civilnih udruga.
c) Prof. dr. sc. Dalibor Krpan smatra da je liječenje osteoporoze dobro pokriveno na obje liste lijekova, ali je nužna, kao dio liječenja, temeljita izobrazba građana kako bi u svakodnevnom životu uključili i druge elemente kojima se može utjecati na bolest i spriječiti teže posljedice bolesti (prehrana, tjelovježba,).
Uspješnosti tribine u velikoj je mjeri doprinio moderator Mario Harapin koji je postavljenim pitanjima usmjeravao i poticao raspravu. Kao zaključke rasprave može se istaknuti:
1. Uvažavajući mogućnosti dijela zdravstvenog proračuna za pokrivanje troškova lijekova nužno je nadopune i izmjene lista lijekova provoditi kvartalno u skladu s Pravilnikom.
2. Povjerenstvo za lijekove mora pri izmjenama lista tražiti i uvažavati preporuke struke i voditi računa o farmakoekonomskim pokazateljima za svaki od lijekova i dijagnoza.
3. Uštede postignute promjenama u listama usmjeriti na nove registrirane lijekove (primjerice lijek za rak štitnjače).
4. U HZZO-u uspostaviti i voditi registar oboljelih na nacionalnoj razini iz kojeg bi bile vidljive potrebe za lijekovima za pojedine bolesti.
5. U suradnji sa stručnim društvima donijeti Nacionalne programe i operativne planove na temelju smjernica stručnih društava.
6. Zbog osnaživanja organizacija civilnog društva u sustavu zdravstva uz ostale oblike uključivanja predstavnika civilnih udruga u tijela državne uprave uključiti predstavnika pacijenata u Povjerenstvo za lijekove.