Odobren je lijek za hepatitis C koji spašava živote, ali je cijena visoka

Nakon ovomjesečnog odobrenja u SAD i Europi novog lijeka za liječenje hepatitisa C, aktivisti nastoje lijek učiniti dostupnijim u siromašnijim zemljama, slično akcijama koje su dovele do smanjenja cijena lijekova za HIV/AIDS prije jednog desetljeća u Brazilu, Južnoj Africi i Tajlandu.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako je približno 185 miliona ljudi inficirano sa hepatitisom C koji se često zove „virusna bomba“ zbog toga što može postojati nedijagnosticiran u tijelu tijekom mnogo godina bez da prouzroči simptome.

Prema Open Society Foundations, više od 350,000 ljudi umre svake godine od jetrenih oboljenja povezanih sa virusom a procjenjuje se kako je svake godine inficirano 3-4 miliona ljudi.

Mnoge od ovih osoba su ko-inficirane sa HIV; oboljenjem koje se prenosi krvlju i ima zajedničke rute prijenosa posebno kod ubrizgavanja narkotika.

Za razliku od HIV, hepatitis C može biti izliječen. Ali trenutne opcije tretmana imaju ozbiljne nuspojave, ne djeluju uvijek te su nedostupne za većinu ljudi. Trenutni tretman, pegiliranim interferonom koji proizvode Roche i Merck može koštati do 18000$ za 48 tjedana liječenja.

Inteferon, koji se mora ubrizgavati može u kombinaciji sa ribavirinom izliječiti 40-70% pacijenata koji to koriste. Ali njegova velika cijena ga može držati van dohvata za većinu pacijenata osim u Egiptu i Tajlandu gdje su vlade bile u mogućnosti pregovarati za značajno smanjenje cijene sa proizvođačima lijekova.

Novi lijek, sofosbuvir (Sovaldi) koji je napravila farmaceutski div Gilead, obećava skok unaprijed kod hepatitis C tretmana. On u svojoj oralnoj primjeni smanjuje vrijeme tretmana na 12 tjedana, ima manje nuspojava i kada se koristi u kombinaciji sa ostalim lijekovima može postići omjer i do 90% izlječenja. Zapreka? Visoka cijena.

Očekuje se kako će u SAD, koje imaju neke od najvećih cijena lijekova u svijetu, cijena biti 80,000$ za jedan tretman – više od četiri puta veća cijena od interferona. Iako će cijena lijeka drugdje biti niža, zdravstveni savjetnici se plaše kako će cijena ostati van dosega siromašnih ljudi.

Formiranje cijena

Direktor strategije i analize Médicins Sans Frontieres Rohit Malpani izjavio je kako je lijeku postavljena tako velika cijena jer je kompaniju koštalo 11 milijardi dolara da stekne Pharmasset koji je bio originalni tvorac lijeka.

Prema jednoj analizi, Gilead mora imati dobit od 4 milijarde dolara godišnje kako bi opravdao cijenu kupovine.

Ovo nije odraz istraživanja i cijene razvoja; to je procjena koliko može dobiti za njega, dodao je Malpani. „Kompanije će provesti opsežne studije kako bi odredile koliko tržište može podnijeti ali to nije način na koji se sredstva koja spašavaju život trebaju ocjenjivati.“

Strategija pristupa

MSF-ova kampanja pristupa koja lobira za pristupačne lijekove kod siromašnih zajednica čeka da Gilead finalizira svoju „strategiju pristupa“ za siromašne zemlje nakon što su dobili podatke od različitih organizacija.

Gileadov glasnogovornik je izjavio za IRIN kako će objaviti detalje svojeg programa pristupa rano slijedeće godine. Kompanija je izjavila kako je „predana stavljanju lijekova na raspolaganje pacijentima bez obzira gdje žive ili bez obzira na njihovu sposobnost plaćanja,“ te kako rade „vrlo blisko sa zagovornicima u zajednici koja je zahvaćena hepatitisom C kako bi razvili odgovarajući pristup i strategiju cijena.“

Glasnogovornik je izjavio kako Gilead želi „pomoći u osiguravanju pristupa Sovaldiju (marketinško ime za sofosbuvir) kod zemalja sa ograničenim resursima, posebno zemljama sa visokim teretom hepatitisa C.“

Ipak, Malpani nije optimističan kako će smanjivanje cijene biti dovoljno nisko da bi učinilo lijek svugdje dostupnim. Nadalje, MFS vjeruje kako će Gilead vjerojatno ponuditi zemljama sa srednjim prihodima (kao što su Kina, Iran i Ukrajina) višu strategiju cijena nego li siromašnim zemljama.

Ironično, 75% svjetskog siromaštva se nalazi u zemljama sa srednjim prihodima, izjavio je Malpani. „Naša zabrinutost u vezi Gileadove strategije pristupa je u tome da će ona vjerojatno biti nepristupačna zemljama u toj kategoriji,“ izjavio je.

MFS bi želio postaviti zadanu cijenu za lijek koja je manja od 500$. Ipak, prema OFS izvještaju, „nažalost, prošla iskustva sa HIV sugeriraju kako su farmaceutske kompanije nevoljne da dobrovoljno prošire značajno sniženje na zemlje sa srednjim prihodima čak i ako pristaju na smanjenje cijene za najsiromašnije zemlje.“

Prema jednoj studiji, 12 tjedno liječenje sofosbuvirom ima proizvodnu cijenu 62-134$.

Upitan zbog čega je lijek toliko skup u SAD, Gileadov glasnogovornik je izjavio: „Mi vjerujemo kako je cijena Sovaldija u SAD fer, a na osnovi vrijednosti koju predstavlja većem broju pacijenata.“ Biti će raspoloživ poseban program za one koji ga ne mogu priuštiti, nadodao je.

„Ali polazna točka je pretjerana, čak ni njeno prepolavljanje je ne može učiniti pristupačnom,“ izjavila je Els Torreele, direktorica OFD inicijative za pristup osnovnim lijekovima.

„Kako smo dobili globalni sistem gdje se novi lijekovi razvijaju izvan dosega većine populacije? Danas je potpuno normalno da cijena lijeka bude 100,000$. Nešto nije u redu sa sistemom gdje lijekovi koje mnogo ljudi treba koštaju toliko mnogo. Ovo nije održivo za nikoga,“ izjavila je.

Daniel Wolfe, direktor International Harm Reduction Development Program pri OSF je izjavio kako zbog povezanosti sa HIV i upotrebom narkotika, hepatitis C je još uvijek visoko stigmatiziran. „Iskustva sa HIV su pokazala kako je kombinacija skupih lijekova i stigme smrtonosna,“ izjavio je.

Nadodao je kako kompanije formiraju cijene svojih lijekova na osnovi profita a ne zbog zabrinutosti u vezi zdravlja. „Kada su vlade suočene sa visokim cijenama za pogođenu stigmatiziranu populaciju imaju tendenciju da odvrate pogled,“ izjavio je Wolfe.

Zabrinutost pacijenata

U Indiji „opozicija pacijenata“ je predala inicijativu za Medicines Access and Knowledge (I-MAK) kako tamo bi zaustavila Gilead u dobivanju patenta za lijek što bi trebalo omogućiti proizvodnju jeftinih generičkih lijekova.

Indija je već dugo u vodećoj poziciji kod proizvodnje generičkih lijekova. Pod svojom zakonom o patentima, lijekovi koji nisu novi ne ulaze u kvalifikaciju za zaštitu patenta. I-mak tvrdi kako je sofosbuvir „stara znanost“ koja otječe od duge linije anti-retrovirusnih lijekova.

Svjetska trgovinska organizacija je 1995 godine postavila TRIPS zakon koji je uspostavio minimalne standarde za patentne zakone. Ipak, postoji „određena fleksibilnost za zemlje koje mogu odrediti što to znači pod kriterijem patentnosti,“ izjavila je Torreele, citirajući I-MAK slučaj protiv Gileadovog sofosbuvir patenta.

Od kada je socijalni aktivizam prije više od desetljeća pomogao u smanjivanju cijena lijekova za AIDS sa generičkim alternativama, „svijet se promijenio“, izjavila je Torreele. „Rješenja za proizvodnju jeftinih HIV lijekova više ne postoje.“

Iako TRIPS omogućava vladama da prekorače patentne zakone kako bi zaštitile javno zdravstvo, „postoji puno pritisaka od strane farmaceutske industrije na njih kako bi se izbjegle ove mjere.“

Pregovori, na čeku sa SAD se trenutno odvijaju sa 11 ostalih zemalja kako bi se finalizirao transparentni sporazum o partnerstvu, trgovinski dogovor koji bi neke zemlje mogle sabotirati fleksibilnošću koju im omogućava TRIPS.

LINK