Informacije za bolesnike s kroničnim bolestima jetre

U ovim teškim vremenima izazvanim pandemijom korona virusa Hrvatsko društvo za bolesti jetre "Hepatos" želi što bolje informirati svoje korisnike te im, kao i svim pacijentima s bolestima jetre, što više izaći u susret. Niže navedene informacije pripremljene su od djelatnika Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju KBC “Sestre milosrdnice” i Referentnog centra za oštećenje jetre ksenobioticima.

INFORMACIJE ZA BOLESNIKE S KRONIČNIM BOLESTIMA JETRE VEZANE UZ EPIDEMIJU KORONAVIRUSA (COVID-19)

U svijetu vlada pandemija novog koronavirusa nazvanog SARS-CoV-2, koji uzrokuje bolest nazvanu koronavirusna bolest 2019 ili COVID-19. Prema trendu porasta broja zaraženih u Republici Hrvatskoj očekuje se sve veći broj bolesnika s COVID-19 bolesti i među bolesnicima s kroničnim bolestima jetre i transplantiranom jetrom. Novi koronavirus do sada je uzrokovao veliki broj oboljelih i umrlih uz veliku štetu gospodarstvima diljem svijeta te zabrinutost javnosti i medicinske struke. Pitanje koje se nameće svim osobama s kroničnim bolestima je kako osnovna bolest i lijekovi koje uzimaju utječu na rizik obolijevanja i težinu infekcije u slučaju zaraze, te koji je utjecaj infekcije novim koronavirusom na osnovnu bolest.

Iz tog razloga, htjeli bismo s Vama podijeliti poznate informacije i smjernice za nadolazeće tjedne i mjesece. Znanstvenici i liječnici još uvijek ne znaju mnoge činjenice o ovoj bolesti, ali na osnovu dostupnih informacija koje se prikupljaju uglavnom iz najteže pogođenih zemalja s najvećim brojem oboljelih možemo temeljiti neke preporuke i važne savjete.

Poznato Vam je da postoje različiti uzroci bolesti jetre (alkohol, lijekovi, virusi hepatitisa B i C, autoimune bolesti, metaboličke, nasljedne i druge) te da bolest može uzrokovati lakši ili teži stupanj oštećenja jetre ili dovesti do potrebe za transplantacijom. Ovisno o uzroku i težini bolesti u liječenju se primjenjuju i različiti lijekovi, odnosno kombinacije lijekova. Koji je Vaš rizik obolijevanja od COVID-19 i kako se ponašati u ovoj situaciji?

Koji su bolesnici posebno ugroženi od COVID-19 infekcije?

Budući da se radi o novom virusu, saznanja o rizičnim čimbenicima koji utječu na težinu COVID-19 infekcije još su uvijek ograničena. Čini se da osobe koje boluju od kroničnih bolesti jetre mogu biti pod povećanim rizikom obolijevanja od težih oblika COVID-19 infekcije. Poznato je da rizik obolijevanja od težih oblika COVID-19 bolesti raste s težinom osnovne bolesti jetre, dobi bolesnika te prisutnošću drugih bolesti.

Visoko rizičnim bolesnicima s jetrenim bolestima smatraju se:

• bolesnici s transplantiranom jetrom
• bolesnici na imunosupresivnoj terapiji (azatioprin, ciklosporin, takrolimus, mikofenolat-mofetil, kortikosteroidi) zbog autoimune bolesti jetre ili transplantacije
• bolesnici s istodobno prisutnim drugim bolestima (kronične bolesti pluća i dišnih putova, boles ti srca i krvnih žila, šećerna bolest, zloćudne bolesti, izrazita debljina)
• bolesnici s dekompenziranom cirozom jetre
• bolesnici starije dobi (iznad 65 godina)
• moguće trudnice (nije dokazano)

Da li je u vrijeme COVID-19 pandemije potrebno prekinuti uzimanje lijekova za jetru?

Utjecaj imunosupresivnih lijekova na razvoj i težinu COVID-19 infekcije za sada nije potpuno poznat. Stoga je važno da kao jetreni bolesnik ne prekidate uzimanje svoje imunosupresivne terapije i da samostalno ne smanjujete propisane doze lijeka. Prema do sada dostupnim podacima čini se da je puno opasnije smanjiti dozu lijeka koju uzimate nego da je nastavite uzimati kako je propisano. Opasnost od COVID-19 bolesti zaista jest povećana uzimanjem ovih lijekova, ali razbuktavanje autoimune bolesti jetre ili reakcija odbacivanja presađene jetre koje mogu nastati nakon prekida terapije puno su opasnije od infekcije novim koronavirusom.

U slučaju da ste oboljeli od COVID-19 bolesti, Vaš će liječnik razmotriti mogućnost smanjenja doze kortikosteroida, mikofenolat-mofetila, azatioprina, ciklosporina ili takrolimusa, vodeći računa o potencijalnoj koristi i rizicima smanjena doze.

Liječenje kroničnog virusnog hepatitisa B analozima nukleotida/nukleozida (npr. tenofovir, entekavir, lamivudin) potrebno je nastaviti.

Liječenje kroničnog hepatitisa C direktno djelujućim protuvirusnim lijekovima (glekaprevir/pibrentasvir, sofosbuvir/velpatasvir, sofosbuvir/velpatasvir/voksilaprevir, sofosbuvir/ledipasvir, grazoprevir/elbasvir) potrebno je nastaviti u predviđenom trajanju.

Tijekom epidemije nastavite uzimati druge preporučene lijekove i pridržavajte se preporučenih higijensko-dijetetskih mjera.

Trebam li u tijeku COVID-19 epidemije obavljati redovne i zakazane kontrolne preglede i dijagnostičke pretrage?

Prema iskustvima iz najpogođenijih zemalja, čini se da boravak u bolnici pacijenata s bolestima jetre može pogodovati daljnjem širenju SARS-CoV-2 infekcije te da je potrebno najosjetljivije skupine jetrenih bolesnika, koliko je moguće, zaštititi od rizika zaraze u bolnici. Sukladno preporukama, maksimalno je smanjen broj ambulantnih pregleda, a koliko je god moguće konzultacije gastroenterologa/hepatologa pokušavamo obaviti “na daljinu” tj. telefonskim ili elektronskim putem.

Savjetujemo da kontrole laboratorijskih nalaza radite prema predviđenom rasporedu, uz moguću odgodu za nekoliko mjeseci ako se radi o blagom oštećenju ili ako je bolest u stabilnoj fazi. Ultrazvučne preglede radi otkrivanja karcinoma jetre u bolesnika s cirozom jetre također je moguće odgoditi za kraće vrijeme (1-2 mjeseca), ali se ne savjetuje čekati kraj epidemije jer ga je u ovom trenutku nemoguće predvidjeti.

Ukoliko postoji značajna promjena u laboratorijskim nalazima, Vašem kliničkom stanju ili je došlo do pojave novih tegoba (oticanje trbuha i/ili nogu, žutica, temperatura, slabije mokrenje, poremećaj koncentracije/pažnje, nesanica, usporenost i slično), savjetujemo da Vi ili Vaš liječnik kontaktirate nadležnog gastroenterologa/hepatologa radi dogovora o daljnjem postupanju telefonom ili putem e-maila. Hepatolog će odlučiti da li je konzultaciju vezanu uz Vašu bolest i liječenje moguće izvršiti telefonom ili putem elektroničke pošte s Vama ili Vašim liječnikom, ili je nužno da posjetite bolnicu radi pregleda. Važno je i da strah od moguće infekcije u bolnici ne dovede do neprimjerenog liječenja osnovne bolesti.

Prilikom posjete bolnici obavezno koristite sve preporučene zaštitne mjere radi sprečavanja širenja infekcije.

Što mogu učiniti za sebe u ovoj situaciji?

Ako bolujete od kronične bolesti jetre i ubrajate se u neku od navedenih rizičnih skupina i/ili ste stariji od 65 godina, trebali biste biti jako oprezni. Ostanite kod kuće, izbjegavajte bilo kakve izravne i fizičke kontakte s drugim osobama, posebice onima koje imaju simptome infekcije dišnog sustava, pokušajte organizirati dostavu hrane, lijekova i drugih potrepština bez da izlazite iz vlastitog doma, te obavezno perite ruke nakon svakog odlaska na javna mjesta i diranja stvari koje su prethodno doticali drugi. I naravno, pratite i pridržavajte se svih pravila i preporuka koje izdaju mjerodavne državne službe jer se ona mogu razlikovati lokalno ovisno o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, koja je podložna promjenama.

Kada posumnjati na COVID-19 infekciju i što učiniti u tom slučaju?

Na COVID-19 infekciju trebate posumnjati ukoliko razvijete simptome i znakove akutne infekcije dišnih puteva u vidu brzog početka kašlja, povišene tjelesne temperature i/ili kratkoće daha ili nedostatka zraka, a ne možete objasniti simptome nekim drugim razlogom i putovali ste i/ili boravili u državi/području visokog rizika ili ste bili u bliskom kontaktu s osobom koja se smatra vjerojatno oboljelom ili je potvrđeno da boluje od COVID-19 bolesti unatrag 14 dana prije početka bolesti.

Ukoliko zbog gore navedenih razloga posumnjate da imate COVID-19 infekciju konzultirajte nadležnu epidemiološku službu i postupajte prema njezinim uputama. Također kontaktirajte svog nadležnog liječnika vezano za potrebu, mogućnost i organizaciju pregleda u bolničkoj hitnoj službi ili u ambulanti liječnika obiteljske medicine.

Kakav je utjecaj infekcije SARS-CoV-2 virusom na jetru u slučaju da dođe do COVID-19 bolesti?

Infekcija SARC-CoV-2 virusom može dovesti do oštećenja jetre koje se manifestira povišenim vrijednostima jetrenih enzima i blagim povišenjem bilirubina u serumu. Oštećenje jetre se javlja različitom učestalošću, češće u težim oblicima COVID-19 bolesti. U pravilu je prolaznog karaktera i ne zahtijeva posebno liječenje. Pretpostavlja se da bi bolesnici s kroničnim bolestima jetre, osobito s kroničnim virusnim hepatitisom B i C, mogli biti osjetljivi i na oštećenje SARS-COV2 virusom, ali za sada nema dovoljno podataka koji bi to potvrdili. Također nije još poznato može li novi koronavirus dovesti do pogoršanja stanja i simptoma bolesnika s primarnim bilijarnim kolangitisom (PBC), primarnim sklerozirajućim kolangitisom (PSC) ili bolesnika s cirozom jetre. U bolesnika na imunosupresivnoj terapiji kao što su bolesnici s autoimunim hepatitisom ili transplantirani bolesnici, ne očekuje se pogoršanje bolesti ili pojava odbacivanja jetre, ukoliko se nastavi s redovitim uzimanjem propisane terapije.

I za kraj... Poštujte upute o izbjegavanju društvenih kontakata i provodite preporučene higijenske mjere kako biste se zaštitili od infekcije. Nastavite uzimati svoje lijekove i pravilno se hranite. Svi zajedno moramo ostati smireni i razumni kako bismo uspješno i zdravo prebrodili razdoblje ove epidemije.