Naslovnica O hepatitisu Hepatitis A
Hepatitis A Ispis
O hepatitisu
Srijeda, 03 SEPTEMBER 2008 12:42
Popis članaka
Hepatitis A
infekcija
Inkubacija
Simptomi
Laboratorijski nalazi
Oporavak
Komplikacije i posljedice
Sve stranice
Dorada u tijeku.

Hepatitis A bi se mogao definirati jednom rečenicom: čiste ruke – prepreka virusa

 

Opći prikaz:


Virusni hepatitis A relativno je bezazlena bolest i mnogi ga nazivaju po najočitijem simptomu – žutica. Ta bolest prljavih ruku javlja se posvuda u svijetu, a prenosi se hranom ili vodom koja je bila u dodiru sa zaraženim izmetom. Najčešći je u djece i mladih osoba.

Osoba je najviše zarazna tjedan dana prije početka simptoma i tijekom prvog tjedna trajanja simptoma.
Prosječno razdoblje od trenutka zaraze do pojave simptoma (inkubacija) je 28 dana.
Simptomi se češće očituju u odraslih nego u djece i uglavnom naglo počinje:
povišena temperatura, umor, gubitak teka, mučnina, bolovi u trbuhu u području jetre, tamna mokraća, svijetla stolica, žuta boja kože i bjeloočnica. Jetreni enzim (serumska alanim aminotransferaza-ALT i Aaspartat aminotransferaza-AST) su povišeni i često pokazuju vrlo visoke vrijednosti.
Simptomi obično traju manje od dva mjeseca, s tim da se većina bolesnika oporavi za šest mjeseci bez ikakvih posljedica, drugim riječima ne postoji kronični oblik ove infekcije.
Simptomi: Javlja se dva do šest tjedana nakon izlaganja virusa. Bolesnik osjeća svrbež, ima povišenu temperaturu, a koža požuti. Kod djece su simptomi najčešće vrlo blagi, kod odraslih izraženiji. Mogu trajati od jednog do nekoliko mjeseci. Za razliku od hepatitisa B i C, "žutica" nikad ne prelazi u kroničnu bolest. Kad se bolesnik jednom izliječi, postaje imun na nove napade virusa. I komplikacije hepatitisa A su izuzetno rijetke, a do njih može doći kod osoba s već oštećenje jetre primjerice kod oboljelih od hepatitisa C ili starijih od 50 godina. Ne postoji kronični oblik ove infekcije.

Preventiva i liječenje: Oboljelima se ne daju nikakvi posebni lijekovi, nego se preporučuju odmor i dijeta. Većina pacijenata treba mirovati tijekom jednog do četiri tjedna nakon postavljanja dijagnoze. Higijena je glavna prepreka širenju ovog virusa. Temeljito pranje ruku nakon obavljanja nužde, prije pripreme hrane, nakon rukovanja pelenama i kondomima, te izbjegavanje dijeljenja čaša i pribora za jelo trebaju postati navika. Uostalom higijena je preventiva ne samo hepatitisa A, nego i mnogim drugim bolestima. Jedan od načina preventive hepatitisa A je cijepljenje. Ono se preporučuje zaposlenima u vrtićima i drugim ustanovama koji skrbe o djeci ili starijim osobama, radnicima koji rade u kanalizaciji ili su u dodiru sa otpadom, homoseksualcima, narkomanima koji dijele igle, te stanovnicima područja u kojima se ta bolest često javlja. Da se ne bi kući javili sa neugodnim virusom suvenirom, cijepljenje se preporučuje i onima koji putuju u zemlje poznate po velikom broju slučajeva te bolesti (gotovo cijela Afrika, Azija, Južna Amerika).


Detaljno objašnjenje:

Virus hepatitisa A (HAV) je RNK virus koji pripada porodici Picorna virusa, bez ovojnice, veličine 27nm, otporan na toplinu, kiselinu i eter; prvotno je klasificiran kao enterovirus tipa 72, a sada je klasificiran unutar roda heparnavirusa, porodica Picorna virusa. Njegov virion sadrži četiri kapsidna polipeptida označena od VP1 do VP4, koji su nastali cijepanjem posttranslacijski iz poliproteinskog produkta od 7500-nukleotidnog genoma. Inaktivacija virusne aktivnosti može se postići kuhanjem na točki vrenja 1 minutu, kontaktom s formaldehidom i klorom ili ultraljubičastim zračenjem. Unatoč varijaciji nukleotidnog niza od 20 % medu izolatima HAV, svi sojevi ovog virusa do danas identificirani imunološki su nerazlučivi i pripadaju jednom serotipu. Vrijeme inkubacije hepatitisa A je otprilike 4 tjedna. Njegova replikacija je ograničena na jetru, a virus se nalazi u jetri, žuči, stolici i krvi tijekom kasnog inkubacijskog razdoblja i akutne preikterične faze bolesti. Jednom kad žutica postane očita, unatoč perzistenciji virusa u je tri dolazi do naglog smanjenja virusa u stolici, nema više viremije, te naglo opada i infektivnost. Za razliku od drugih virusa hepatitisa, virus hepatitisa A će se replicirati u kulturi tkiva, ali slabo u usporedbi s drugim Picorna virusima.
Antitijela na HAV (anti-HAV) mogu se otkriti tijekom akutne bolesti kada je povišena aktivnost serumske aminotransferaze, dok još postoji rasijavanje HAV stolicom. U ovom ranom odgovoru antitijelima dominira IgM razred i to traje nekoliko, a samo rijetko 6 do 12 mjeseci. Međutim, tijekom rekonvalescencije, dominantno antitijelo postaje anti-HAV, IgG razreda. Zato se dijagnoza hepatitisa A postavlja tijekom akutne bolesti dokazivanjem visokog titra anti-HAV, IgM razreda. Prateći akutnu bolest, anti-HAV, IgG razreda ostaje detektabilan zauvijek, a bolesnici sa serumskim anti-HAV su imuni na ponovnu infekciju. Doista, aktivnost neutralizirajućim antitijelima javlja se usporedno s pojavom anti-HAV, a IgG anti-HAV koji se nalazi u imunoglobulinu, čini zaštitu protiv HAV infekcije.



 

Google translate:

Copyright © 2006 - 2017 "Hepatos" - Pravne napomene
Doverska 29, 21000 Split, Hrvatska Tel/Fax: (021) 45 99 88 E-mail: hepatos@hepatos.hr I admin@hepatos.hr